LOGIKA לאָגיק LOGJIKËS 論理 LOGIC منطق ΛΟΓIKE

  Tarik Kupusović Skraćena i prilagođena verzija rada izloženog na 4. bh. kongresu o vodama, 19-20.11.24. pod naslovom „Da li je došao kraj izgradnji hidroelektrana u BiH“ - Sažetak Razvijene zemlje uglavnom su izgradile sve visoke brane i velike hidroelektrane koje mogu i koje im trebaju. Za nerazvijene, pravo pitanje je „kako graditi” a ne „da li graditi,ili ne graditi”. Izazov je još važniji s klimatskim promjenama, koje donose veće varijacije proticaja voda, te povećane potrebe za akumulacijama da ih regulišu. U energetskoj tranziciji pretežno na vjetar i sunce, vršne i reverzibilne akumulacione hidroelektrane su imperativ i ekstraprofitabilne. Uvod  Da li su hidroelektrane (HE) prošlost? Da li nove HE, male ili velike, akumulacione i protočne, ili pumpno reverzibilne, mogu biti ekonomski opravdane, društveno i okolišnoprihvatljive, znatno više pozitivne nego negativne? Da li se danas može izgraditi i da li uopšte treba bilo kakvanova HE u BiH? Za neke je odgovor bez sumnj...

  (Aleksandar Knežević) U Bakuu (Azerbehdžan) završena je2 9. konfenecija strana (COP) Okvirne konvencije UN o klimatskim promjenama. Još jedna pobjeda najbogatijih ljudi svijeta. Svoju krivicu za klimatske promjene svaljuju na zemlje u razvoju, kako bi se dodatno obogatili. A lideri zemalja siromašnog svijeta su svjesni da im se ne isplati buniti protiv najbogatijih. Stvoren je model razvoja svijeta, po kome čovjek može uspjeti u životu samo ukoliko radi za najbogatije ljude svijeta, pa i najbogatije iz svoje države. Ne vidi se perspektiva – rješavanje problema – načina razvoja svijeta.   Šta kaže Konvencija o klimatskim promjenama, šta praksa  Konvencija o klimatskim promjenama iz 1992, godine razlikuje: 1. Ublažavanje problema – snižavanje emisija stakleničkih gasova (engl. Mitigation ) i 2. Prilagođavanje klimatskim promjenama (engl. Adaptation ).   Prema komentaru sa web stranice Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine obavez...

  Viktor Simončič   Čovjek je od oružja učinio svog Boga. I kad oružje pobjedi, čovjek će ostati poražen – Rabindranath Tagore Obistinilo se. U Bakuu (Azerbajdžan) završena je dvadeset deveta konferencija stranaka Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC – COP29). Skupila se političke elita, ne baš kao u Parizu (COP 21) ili Glasgowu (COP26), jer nije isto Baku i Pariz, gdje su bili predsjednici, suvereni i premijeri svih najvećih i najutjecajnijih država. U Bakuu od njih nije bio prisutan nitko. Pokazalo se da oni baš nemaju neki utjecaj na zaštiti našeg zajedničkog doma, Zemlje, od kolapsa. I bez njih je postignut isti dogovor, koji se postiže od prve konferenciju COP1 održane u Berlinu 1995. godine. Ugovorne strane su se dogovorile, kako će se dogovoriti, da će nakon što se dogovore, a sigurno će se dogovoriti, odmah po dogovoru poduzeti sve (1) u sprečavanju klimatskih promjena i urgentno, odmah nakon što se dogovore, (2) formirati još jači fond z...

  COP 29 Climate Summit Decisions Ambitious  But Insufficient to Prevent Global Disaster  (Igor Todorović) Na samitu COP29 postignut je konsenzus da se siromašnijim i najranjivijim zemljama obezbjedi finansijska pomoć od 300 milijardi dolara godišnje za adaptaciju klimatskim promjenama i za kompenzaciju nastalih šteta. Dogovoreno je i uspostavljanje globalnog tržišta dozvola za stakleničke emisije i potpisan je niz deklaracija. Sve to zajedno još uvijek ne vodi ispunjenju klimatskih ciljeva. Kao i obično, na Konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promenama COP29 su pregovarači ušli u zaustavno vreme, a rezultat je Pakt o klimatskom jedinstvu iz Bakua. Jedna od glavnih komponenti je Novi kolektivni kvantifikovani cilj (NCQG) za klimatsko finansiranje. Biće poznat i kao Cilj za klimatsko finansiranje iz Bakua. Pregovori su bili burni, što se i očekivalo. U jednom trenutku, predstavnici nekih ostrvskih država i drugih zemalja ugroženih klimatskim promjenama otišli su o...