ŠTA NAS UČE POŠTANSKE MARKE

Aleksandar Knežević

U Jugoslaviji između prvog i drugog svjetskog rata bila organizovana izložba poštanskih maraka. Na jednoj se pokazuju nošnje jugoslovenskih naroda: srpaska, bosanska, slovenska i hrvatska. Tada nije bilo priznato postojanje nekih drugih naroda u Jugoslaviji. Ali ta Jugoslavija, barem ne u ovom slučaju, ne negira postojanje ničega bosanskog.

Bosanska nošnja na poštanskoj marki na filatelističkoj izložbi, Beograd 1937
(Izvor: Michel Briefmarken.Katalog 1.939, Europa Verlag des Schwanebrger, Leipzig C)

Nakon što su se tri etničke političke stranke dogovorile prilikom potpisivanja akta o negiranju bosanstva (Dayton, 1995) sve što je bosansko je izbačeno iz Ustava države. U ustavu Bosne i Hercegovine (Anex 4 ovog akta) sve što pripada Bosanskim Hrvatima je hrvatsko, tj. pripada državi Hrvatskoj. Sve što je karakteristika bosanskih Srba pripada državi Srbiji. Samo što je bošnjačko je bosansko. Niti se bune Bosanski Hrvati i Bosanski Srbi, niti se bune Bosanski Bošnjaci. Niko iz bh. delegacije u Daytonu nije nikada rekao da se on s tim nije složio.

Postoji poštanska marka Bosne i Hercegovine sa likovima bosanskih nobelovaca Ive Andrića i Vladimira Preloga.


Bosanskohercegovački nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andrić 

na poštanskoj marki Bosne i Hercegovine 



Pošto su ti nobelovci Bosanski Hrvati, tj. Hrvati, oni pripadaju Republici Hrvatskoj. Stoga su njihovi likovi dati i na poštanskim markama Republike Hrvatske. 

Hrvatsko-hrvatski nobelovac Lavoslav Ružička, te Bosansko-hrvatski nobelovci Vladimir Prelog i Ivo Andrić
na poštanskoj marki Republike Hrvatske

Bosanskohercegovački književnik Petar Kočić nije se našao na poštanskoj marki, ali evo informacije sa interneta: Petar Kočić je bio srpski pisac, pjesnik i političar. Rođen je 29. juna 1877. godine u selu Stričići kod Banja Luke, a umro u Beogradu 27. augusta 1916. (izvor: https://biografije.medium.ba/petar-kocic/). Ispada da Petar Kočić nije Bosanac, da nije Bosnaski Srbin, da je on samo Srbin, tj. stanovnik države Srbije. Sramotno!

Vjerovatno ima neko u Bosni i Hercegovini ko se brine o kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine i za to prima bilo kakvu platu. Vjerovatno: 

  • ako je on Bosanski Hrvat, smatra se Hrvatom, time i Hrvatskim Hrvatom, te je sretan što su nobelovci Bosanski Hrvati, tj, Hrvati, tj. Hrvati države Hrvatske na pravom mjestu,

  • ako je on Bosanski Srbin, smatra se Srbinom, time i Srpskim Srbinom, te je sretan što je književnik Bosanski Srbin, tj, Srbin, tj. Srbin države Srbije na pravom mjestu,

  • ako je on Bosanski Bošnjak, baš ga briga za Bosanske Hrvate i Bosanske Srbe; nije im mjesto u Bosni i Hercegovini.

Tri puta sramota: sramota, sramota i sramota. Kako ih nije stid. Volio bih da znam koji su građani Bosne i Hercegovine zaduženi za čuvanje bosanskohercegovačke kulturne (namaterijalne) baštine. Koji je ministar član Vijeća ministara odgovoran za ovu bruku i sramotu. Neka se stidi. Ja znam da će on za ovo biti nagrađen od strane etničkih političkih stranaka. Ali barem da se zna da se ja grozim i užasavam.







Popularni postovi s ovog bloga

MALA ŠKOLA KULTURE I SUBKULTURE GOVORA

Aleksandar Knežević
Tekst pisala: Milena Cuznar Komuniciranje među ljudima može biti:  auditivno, vizualno i taktilono putem pet kanala: (i) tekst, (ii) glas, (iii) mimika, (iv) gest, (v)položaj tijela. Sredstvo samoizražavanja – identifikacija ili manipulacija: Pripovjedanje -opis ili deskripcija, naracija, intervencija  Monološko kazivanje – u prvom licu jednine Citiranje – prenošenje tuđih misli Recitovanje  Informacije  Komentari  Govorne konstante: (i) Boja glasa, (ii) Visina tona, (iii) Jačina glasa o (iv) Govorni tempo. Način komunikacije: Asretivan  Neutralan  Agresivan (Ignorisanje. Vulgarne riječi, Kletve, Manipulacija, Sarkazam, Ironija, Govor mržnje)  Kongurentan i nekongurentan.  Primjeri iz prakse – Sarajevo, naselje Grbavica Neadekvatan govor u nekim sferama života: Lične uvrede, poniženja i prijetnje Školstvo (uvrede, ponižavanja, ismijavanja) Sport (da daju svoj maksimum u postizanju željenog cilja) Medijski – javni prostor Političari (minimizir...
Pročitaj više

JAVNO PRIZNAJEM - JA SAM JEDAN OD ODGOVORNIH ZA RASPAD JUGOSLAVIJE

Aleksandar Knežević
Valjda je to tako normalno. Čovjek prima cijeli život ogroman broj informacija, a neke mu se urežu za cijeli život. Sjećam se tri slike iz Drugog svjetskog rata. Jedna je: tata kaže brzo ustaj, bombardovanje! Ja ustajem ,a ne znam šta je to bombardovanje. Druga je, meni pala kutija sa igračkama, rasula se po stepenicama, a mama i tata me tjeraju da bježimo u sklonište, a ja neću dok ne skupim sve igračke. Treća je slika nekoliko ljudi sjedi u mračnom skoništu. Iz osnovne škole sjećam se moje dileme – da li su Hrvati i ustaše jedno te isto. Sjećam se i kada sam shvatio da su samo neki Hrvati bili ustaše. Ne sjećam se da smo spominjali četnike. Sjećam se i svojih političkih aktivnosti. Kada sam radio u Institutu za procesnu tehniku, energetiku i tehniku sredine Mašinskog fakulteta u Sarajevu zapalo mi da budem sekretar Osnovne organizacije Saveza komunista Energetsko-procesnog smjera Mašinskog fakulteta. Organizacije nisu bile uspostavljene po godinama studija nego po smjerovima. Članovi...
Pročitaj više

BOSANSTVO JE BUDUĆNOST BOSNE

Aleksandar Knežević
Slika
Riječ na Svečanoj Akademiji  povodom Dana nezavisnosti BiH u organizaciji Kruga 99 i RKUD Proleter   Sarajevo, 1. marta 2023. godine Prvi mart je historijski dan za Bosnu i Hercegovinu. Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992.godine glasalo je 63,75% glasača. Čak 99,7% izjasnilo se „Za“ (za nezavisnu Bosnu i Hercegovinu). Uzimajući u obzir etničku strukturu po popisu stanovništva iz 1991. i uz predpostavku da izlaznost Muslimana i Hrvata nije bila više od 65%, slijedi da se najmanje 50% Srba izjasnilo „Za“. Da se lako provjeriti ovaj proračun. Ggrađani Bosne i Hercegovine masovno su se bili izjasnili za samostalni razvoj svoje države. Mjesec dana kasnije započeo je Rat protiv Bosne i Hercegovine. U svojoj knjizi „Ja Bosanac“ negiram da se radilo o međuetničkom ratu. Rat protiv Bosne i Hercegovine tumačim po modelu ledenog brijega. Pod vodom je devet nivoa rata, a nad vodom viri vrh brijega koji se vidi kao etnički rat. Dr.Aleksandar Knežević  Svi Srbi u...
Pročitaj više

FEDERALNA ELEKTRO DEMOKRATIJA JEDNAKO VEĆI RAČUNI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU

Aleksandar Knežević
Slika
  (Aleksandar Knežević) U Federaciji Bosne i Hercegovine snažno se razvija demokratija. Svako četiri godine pobjedi druga politička stranka i na čelo „Elektroprivrede BiH“ postavi svog čovjeka. Nakon Rata protiv Bosne i Hercegovine još ni jedan direktor „Elektroprivrede BiH“ nije bio dva mandata. Šta može uraditi novi direktor u organizaciji gdje nije uspostavljen Sistem kvalitetnog menadžmenta za naredne četiri godine svog mandata? Može samo da vodi projekte koji se neće nkada realizovati i da zapošljava unuke tetkinih strina uvaženih članova stranke koja ga je ufoteljila na to mjesto. Savremena istorija Elektroprivrede Bosne i Hercegovine je najtragičniji događaj nakon Rata protiv Bosne i Hercegovine. Nosioci ove tragedije – funkcioneri pobjedničkih političkih stranaka, organi vlasti FBiH, posebno Ministarstva energije, rudarstva i industrije FBiH, direktori EPBiH i cijeli tužilačko-pravosudni sistem.   Poslovno-tehnički sistem Elektroprivreda i okruženje - https://ak...
Pročitaj više

PLANETA ZEMLJA - ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ ZA 2024. GODINU (2024. decembar, 23 h, 59 min i 58 s)

Aleksandar Knežević
Slika
  Planet Earth - Final report for the year 2024 (Aleksandar Knežević) Svjetsko stanovištvo 8,197,258.964 Svjetska populacija 132.768.001 Rođenih ove godine 360.951 Rođenih danas 62.560.904 Umrlih ove godine 170.082 Umrlih danas 70.207.096 Rast populacije ove godine Vlade i ekonomija $ 17.312.064.165 Izdvajanja vlada za zdravstvenu skrb širom svijeta danas $ 11.458.092.360 Izdvajanja vlada za obrazovanje širom svijeta danas $ 4.753.473.853 Izdvajanja vlada za vojne potrebe širom svijeta danas 67.923.990 Automobila proizvedeno ove godine 140.025.243 Bicikala proizvedeno ove godine 353.555.754 Kompjutera prodano ove godine Društvo i mediji ...
Pročitaj više