USPOSTAVIMO SISTEM ENERGIJSKOG MENADŽMENTA U NAŠOJ ORGANIZACIJI Let's introduce Energy Management System in our organization
(Aleksandar Knežević)
Energija je fizikalna veličina i roba na tržištu. Energiju nije niko nikada osjetio ni jednim čulom; energija nije nikome potrebna – potrebni su samo učinci energije. Primjenom organizacionih i tehničkih mjera željeni učinak se uvijek i uvijek može postići manjim i sve manjim utroškom energije.
Energijski menadžment (engl. Energy Management) predstavlja upravljanje ljudima od kojih zavisi sigurnost u snabdjevanju, utrošak energije i uticaj na okolinu. Isto kao što i engl. Waste management znači upravljanje ljudima sa aspekta otpada; naravno to ne znači upravljanje otpadom; otpad se tretira, njime se ne upravlja.
Organizacija je definisana grupa ljudi koja ima svoju imovinu i svoj proces djelovanja – preduzeće, fabrika, ustanova, domaćinstvo, ... Organizacija pri tome koristi energiju sa tržišta ili preuzetu iz prirode. Cilj energijskog menadžmenta je sigurnost u snabdjevanju energijom, te posebno sniženje specifičnih troškova korištenja energije, kao i ograničavanje emisija zagađujućih materija u skladu sa državnim propisima.
Energijski menadžer je lice koje, pored drugih, ima zadatak da vodi računa o smanjenju energijske intenzivnosti (odnos troškova korištenja energije i cilja djelatnosti izraženih naturalno ili novčano), kao na primjer održavanje ugodne temperature (što se pogrešno zove grijanje i hlađenje) u prostoriji ili neka proizvodnja. Energijskog menadžera imenuje najviše rukovodstvo organizacije. Najvažniji zadatak energijskog menadžera je da upozorava rukovodioca organizacije na potrebu stalnog smanjivanja troškova korištenja energije. Energijski menadžer osigurava bitne podatke koje predočava najvišem rukovodstvu organizacije. Izvršena poboljšanja energijske efikasnosti organizacije je zasluga najvišeg rukovodstva. organizacije.
Energijski sistemi
Energijski sistemi mogu biti tehnički i poslovni. Kod tehničkih sistema ulaz je energija, a izlaz energija ili procesirani materijal. Kod poslovnih sistema ulaz je energija, a izlaz novac ili neki drugi oblik dobrobiti. Primjer tehničkog energijskog sistema je sobna peć, a primjer poslovnog sistema je elektroprivredna organizacija. U neuređenim državama izlaz iz poslovnog energijskog sistema je zadovoljavanje potreba pobjedničke političke stranke koja u tom smislu za direktora postavlja lice koje razumije ciljeve i potrebe date političke stranke, a ne energijskog sistema države.
Organizacija poslovnog energijskog sistema
Menadžer poslovnog energijskog sistema mora imati uspostavljen organizacioni sistem: (i) da se zna ko šta radi, (ii) da se zaista zna šta ko radi i (iii) da to isto istovremeno ne radi neko drugo lice. Svaka radnja se sastoji od četiri koraka: (i) planiraj, (ii) uradi, (iii) provjeri i (iv) djeluj. Sve se radi na bazi napisanih procedura. Na taj način se postiže kontinualno poboljšavanje. Organizacija mora javno pokazivati parametre iz kojih se vidi da ostvaruje kontinualno poboljšavanje. Na taj način stiče povjerenje vlasti, finansijskih institucija, poslovnih prijatelja, građana i nevladinih organizacija.
Posebno, organizacije koje se bave daljinskim grijanjem, te isporukom zemnog gasa treba po isteku sezone grijanja da pokažu rezultat rada menadžmenta - kontinualno smanjivanje energijske intenzivnosti potrošača/korisnika, objavljujući podatak o padu potrošnje energije u odnosu na umnoža jedinice površine koja se grije i jedinice temperaturnog deficita u protekloj grejnoj sezoni.
Organizacija mora uspostaviti određen redosljed aktivnosti. Na primjer, ne može rukovodilac organizacije naručiti i platiti izradu Studije uticaja na okolinu, ukoliko se predhodno nije pokazalo da projektom izabran kotao odgovara datoj vrsti uglja.
Menadžer poslovnog sistema mora dobro da razumije uslove okruženja (međudržavni propisi, te položaj vlastite države) – zemlje u razvoju imaju drugačije zadatke od razvijenh država. U tom smislu rukovodilac poslovnog energijskog sistema se oslanja na odgovarajuću konsalting organizaciju, a ne na TV dnevnik, gdje informacijama upravljaju najnajbogatiji ljudi svijeta, a na principima definicijskih i terminoloških manipulacija koje oni lansiraju.
Identifikacija mjesta za smanjenje potrošnje energije
Za identifikaciju mogućnosti smanjenjenja potrošnje energije može poslužiti Model riblje kosti (Ishikawa dijagram), dijagram uzroka i posljedica. Vizualni prikaz uzroka koji ova metoda pruža olakšava analizu njihovog međusobnog odnosa i značaja. On grafički ilustrira odnos između datog izlaza i svih faktora koji utječu na izlaz. Ishikawa dijagram, u pravilu, izrađuje grupa stručnjaka koji imaju dovoljna saznanja o razmatranom problemu, a poželjno je da su u grupi pojedinci različitih kvalifikacija i raznih stručnih područja.
Ishikawa dijagram za identifikaciju mjesta mogućeg djelovanja na
snabdjevanje i potrošnju energije u organizaciji
Ishikawa diagram for identifying sites of possible action on
supply and consumption of energy in the organization
Prema iskustvu Ishikawe, najefikasniji učinci postižu se radom u grupi od 4 do 8 ljudi pri čemu rad grupe (izradu dijagrama) koordinira voditelj grupe koji je imenovan od strane najvišeg rukovodstva. Tokom izrade dijagrama rasprave treba da budu svedene na minimum, a čime također upravlja voditelj grupe. Rasprava služi, u pravilu, samo za poticanje oluje mozgova (brainstorming), a rezultat oluje mozgova se pretače u dijagram. Ishikawa dijagramom se stvara brza slika o problemu koji se rješava, te se vrlo efikasno dobiva odraz kolektivnog znanja.
Prilikom primjene Dijagrama uzrok-posljedica učesnici konstruiraju grafički prikaz organiziranih uzroka tako da pokažu njihov odnos sa specifičnom posljedicom.
Ovdje je urađen Dijagram riblje kosti za zamišljenu organizaciju koja želi da smanji svoju energijsku intenzivnost. Oblasti djelovanja su identifikovane kao: (1) nabava energije, (2) tehnološki proces, (3) proizvod, (4) oprema, (5) osoblje, (6) energijski menadžment, (7) ukupni menadžment organizacije.
Ad 1. U vezi nabave energije analizira se mogući isporučilac s obzirom na kvalitet i cijenu energenta, te mogućnost samostalne proizvodnje nekih vidova energije.
Ad 2. Potrebno je prorqčunom, ugradnjom odgovarajućih mjernih instrumenata, te povremenim mjerenjima od strane neke vanjske organizacije, pratiti potrošnju energije po jedinici proizvoda, te po jedinici ukupnog prihoda organizacije. Preispitati kvalitet vođenja procesa.
Ad 3. Preispitati opravdanost promjene predmeta proizvodnje ili pojedinih parametara proizvoda.
Ad 4. Da li je oprema odgovarajuća, da li treba neku opremu zamijeniti kako bi se povećala energijska efikasnost.
Ad 5. Posebno je značajna obučenost osoblja. Radnik ne treba da ima bilo kakva znanja o energijskim tokovima, ali mora znati kako da obavlja datu operaciju koja ima veze sa potrošnjom energije.
Ad 6. Kako je uspostavljen energijski menadžment. Potrebno je povremeno preispitivanje menadžmenta od strane stručnog tima iz date ili druge, ovlašetene, organizacije.
Ad 7. Preispitati ulogu ukupnog menadžmenta na efikasnost korištenja energije.
Energijski audit
Vlasnik organizacije želi da zna kako direktor upravlja organizacijom sa aspekta troškova za energiju. U tom smislu on angažuje spoljnu organizaciju koja obavlja energijski audit (pregled) – određuje potrošnju energije po jedinici proizvoda, te daje prijedloge za smanjenje energijske intenzivnosti. Postoje tri vida energijskog audita: (i) audit tipa šetnja, (ii) audit sa mjerenjima i (iii) audit sa tehno-ekonomskim analizama.
Zaključak
Uvijek postoje tehnoekonomske i organizacione mogućnosti da se smanji energijska intenzivnost organizacije. Sve zavisi od vlasnika organizacije i imenovanog direktora. A i od vlasti. Inače, u mom domaćinstvu sistem dobro funkcioniše. Najviše rukvodstvo, kao i stručnjak za energiju, dobro obavljaju svoje zadatke.
Napomena
Predstavnici zainteresovanih organizacija za izvođenje energijskog audita i poludnevnog seminara na temu „Uvođenje energijskog menadžmenta u organizaciji“ mogu se javiti: dr. Aleksandar Knežević (061) 202-025; a.knezevic@reic.org.ba)
