MALA ŠKOLA KULTURE I SUBKULTURE GOVORA

 

DIGITAL TECHNOLOGIES AND MENTAL HEALTH (2/3)

DIGITALNE TEHNOLOGIJE I MENTALNO ZDRAVLJE (2/3)

                                                                                                    Birgitta Dresp-Langley, PhD, Research director                                                                                               Centre National de la Recherche Scientifique, France

                                                                                

           

Figure 2 Digital authority as a source of phenomena of unwarranted obedience (Milgram Effect), de-individuation, online conformity, fear of missing out, and polarization   Slika 2 Digitalni autoritet kao izvor fenomena neopravdane poslušnosti (Milgramov efekat), de-individuacije, onlajn konformizma, straha od propuštanja i polarizacije

Figure 3 Digital adversity as a source of altered mental health in terms of reward deficiency syndrome linked to internet addiction, sleep disorders, chronic stress, and depression leading in extreme cases to anhedonia and suicidal ideation. Slika 3 Digitalne nedaće kao izvor izmijenjenog mentalnog zdravlja u smislu sindroma nedostatka nagrađivanja povezanog s ovisnošću o internetu, poremećajima spavanja, kroničnim stresom i depresijom koja u ekstremnim slučajevima dovodi do anhedonije i suicidalnih ideja.

 

Public health Public health is threatened by deceptive AI, given the large amount of inaccurate information that circulates online within and beyond the formal health care system. AI and the internet have changed people's engagement with health information be it through search, user-generated content, or mobile apps and social media platforms in a way that could negatively affect health outcomes with regard to life quality and risk of mortality. This, ultimately, threatens public trust in health care institutions. AI-driven platforms that enable fake news campaigns and online hate speech have fuelled the social phenomenon of polarization, characterized by the fragmentation of society into antagonistic fractions with strictly opposed values that impede cooperative processes in the pursuit of common good. The threats represented by polarization have already materialized, and democracy is globally under siege. Polarization has impeded pandemic response and consensus on critical global issues such as climate change, and has weakened the resilience of our society to adversity. From a positive perspective, social media have enabled activist groups and minorities to become more visible and get their messages over to the wider public, highlight inequalities, denounce injustice, and advance discourse on social justice at a larger scale. The negative side, however, is that social media are being used by extremists, political parties, and politically motivated players to demonize specific groups and to discriminate already marginalized populations to achieve specific, non-noble ends that destroy cohesion in society. Deceptive interaction via AI-driven digital platforms increasesviolence in society by promoting hate speech, loss of empathy for others, criminality, domestic violence, and terrorism, with a measurable impact on national statistics of domestic terrorist attacks.   AI-driven manipulative disinformation via social media also effectively conveys false endowments to technological or financial resources, national and foreign governments and political parties. The large-scale nature of online deception is one of the conditions of its success in a new social universe where digital authority engenders a clearly identifiable set of negative consequences on human individual and collective mindsets and behaviour (Figure 2).  Impact of digital technology on mental health The impact of digital technology on mental health and well being encompass a wide range of adverse effects, symptoms and conditions, from social withdrawal in problematic online use to full-blown digital addiction, chronic stress, anxiety, depression, anhedonia, and suicidal ideation. Adolescents and young adults in particular are targeted by manipulative online content, and online stereotypes and image models imposed by digital technology cause severe psychological harm, especially in youth. Fear of missing out and an overall lack of awareness are factors that contribute to the victimization of youth by digital technology and social media. Thus, digital technology has produced a novel form of adversity we may call digital adversity (Figure 3). Exposure to a certain type of image material in social media can have detrimental effects on the self-esteem and body image of adolescents, in particular girls. According to a study by the World Health Organization, girls’ psychological and mental health are particularly affected by the consequences of online deception, with adolescent girls twice as likely to report feeling lonely compared with boys, and to suffer from eating disorders more frequently. Overexposure to algorithm-driven online contents also affects the ability to learn. While digital technology has the potential to improve access to education content and enhance the learning experience, children’s social lives increasingly focus on social media, which affects their concentration and learning ability in school. Studies on young people across countries highlight the association between the use of social media and body image concerns, eating disorders, and generally poor mental health. Addictive design features and excess of screen time and blue light exposure for long hours day and night, pose a threat to general health especially that of children. Excess of digital content exposure distracts children and the young in general from academic as well as relaxing extracurricular activities. In 2024, the WHO proposed an extended universal definition of mental health in terms of  “... a state of mental well-being that enables people to cope with the stresses of life, realize their abilities, learn well and work well, and contribute to their community. It has intrinsic and instrumental value and is integral to our well-being. Mental health conditions include mental disorders and psychosocial disabilities as well as other mental states associated with significant distress, impairment in functioning or risk of self-harm.” The document further states that, in 2019, 970 million people globally were reported living with a mental disorder, anxiety and depression being the most common. Mental health conditions affect all aspects of life, and account for of six years lived with disability. People with severe mental health conditions die ten to twenty years earlier than the general population. Having a mental health condition increases the risk of suicide and experiencing violations of human rights. In addition, the economic consequences of mental health conditions are incommensurable, with productivity losses that outstrip the cost of healthcare. In 2024, the World Health Organization has formally recognized that addiction to digital technology has become a worldwide threat to mental health and well-being of individuals and groups, in particular youth. Excessive online activity and internet use lead to inability to manage time, energy, and attention during daytime, and to disturbed sleep patterns and insomnia during nighttime. The psychological mechanisms underlying the many ways in which human mental autonomy has been hijacked and mental health put into jeopardy or compromised by digital and AI-driven technology are not known, but it is possible, under the light of what has been reviewed here above, to suggest likely candidate mechanisms.  Ljubljana/Paris, 25 February 2025                      Taken from / Preuzeto od: IFIME Ljubljana To be continued / Nastaviće se

Javno zdravlje Štaviše, javno zdravlje je ugroženo obmanjujućim AI, s obzirom na veliku količinu netačnih informacija koje kruže online unutar i izvan formalnog sistema zdravstvene zaštite. AI i internet promijenili su angažman ljudi u vezi sa zdravstvenim informacijama, bilo putem pretraživanja, sadržaja generiranog od strane korisnika ili mobilnih aplikacija i platformi društvenih medija na način koji bi mogao negativno utjecati na zdravstvene ishode u pogledu kvaliteta života i rizika od smrtnosti. To, u konačnici, ugrožava povjerenje javnosti u zdravstvene ustanove. Platforme vođene umjetnom inteligencijom koje omogućavaju lažne vijesti i govor mržnje na internetu potaknule su društveni fenomen polarizacije, koju karakterizira fragmentacija društva na antagonističke frakcije sa strogo suprotstavljenim vrijednostima koje ometaju kooperativne procese u potrazi za zajedničkim dobrom. Prijetnje koje predstavlja polarizacija već su se materijalizirale, a demokratija je globalno pod opsadom. Polarizacija je ometala odgovor na pandemiju i konsenzus o kritičnim globalnim pitanjima kao što su klimatske promjene i oslabila je otpornost našeg društva na nedaće. Iz pozitivne perspektive, društveni mediji su omogućili aktivističkim grupama i manjinama da postanu vidljiviji i prenesu svoje poruke široj javnosti, istaknu nejednakosti, osude nepravdu i unaprijede diskurs o socijalnoj pravdi u većem obimu. Negativna strana je, međutim, to što ekstremisti, političke stranke i politički motivirani igrači koriste društvene medije kako bi demonizirali određene grupe i diskriminirali već marginaliziranu populaciju kako bi postigli specifične, neplemenite ciljeve koji uništavaju koheziju u društvu. Obmanjujuća interakcija putem digitalnih platformi vođenih umjetnom inteligencijom povećava nasilje u društvu promicanjem govora mržnje, gubitka empatije prema drugima, kriminala, nasilja u porodici i terorizma, s mjerljivim utjecajem na nacionalnu statistiku domaćih terorističkih napada.   Manipulativne dezinformacije vođene umjetnom inteligencijom putem društvenih medija također efektivno prenose lažna davanja tehnološkim ili finansijskim resursima, nacionalnim i stranim vladama i političkim strankama. Priroda obmane velikih razmjera jedan je od uvjeta njenog uspjeha u novom društvenom univerzumu gdje digitalni autoritet izaziva jasno prepoznatljiv skup negativnih posljedica na ljudske individualne i kolektivne mentalne sklopove i ponašanje (slika 2). Utjecaj digitalne tehnologije na mentalno zdravlje Utjecaj digitalne tehnologije na mentalno zdravlje i dobrobit obuhvata širok spektar štetnih efekata, simptoma i stanja, od društvenog povlačenja u problematičnoj upotrebi interneta do pune digitalne ovisnosti, kroničnog stresa, anksioznosti, depresije, anhedonije i suicidalnih ideja. Adolescenti i mladi odrasli su posebno na meti manipulativnog online sadržaja, a internetski stereotipi i modeli slika koje nameće digitalna tehnologija uzrokuju ozbiljne psihičke štete, posebno kod mladih. Strah od propuštanja i sveukupni nedostatak svijesti faktori su koji doprinose viktimizaciji mladih digitalnom tehnologijom i društvenim medijima. Dakle, digitalna tehnologija je proizvela novi oblik nedaća koji bismo mogli nazvati digitalnim nedaćama (Slika 3). Izloženost određenoj vrsti slikovnog materijala na društvenim mrežama može imati štetne posljedice na samopoštovanje i sliku tijela adolescenata, posebno djevojčica. Prema studiji Svjetske zdravstvene organizacije, psihološko i mentalno zdravlje djevojčica posebno su pogođene posljedicama obmane na internetu, a adolescentice dvostruko češće prijavljuju da se osjećaju usamljeno u odnosu na dječake i češće pate od poremećaja u ishrani. Preterano izlaganje algoritmskim onlajn sadržajima takođe utiče na sposobnost učenja. Dok digitalna tehnologija ima potencijal da poboljša pristup obrazovnim sadržajima i poboljša iskustvo učenja, društveni životi djece se sve više fokusiraju na društvene medije, što utječe na njihovu koncentraciju i sposobnost učenja u školi. Studije o mladim ljudima širom zemalja naglašavaju povezanost između upotrebe društvenih medija i zabrinutosti za sliku o tijelu, poremećaja u ishrani i općenito lošeg mentalnog zdravlja. Karakteristike dizajna koje izazivaju ovisnost i višak vremena pred ekranom i izlaganje plavom svjetlu tokom dugih sati danju i noću predstavljaju prijetnju općem zdravlju, posebno djece. Prekomjerna izloženost digitalnom sadržaju odvlači djecu i mlade općenito od akademskih, kao i opuštajućih vannastavnih aktivnosti. SZO je 2024. godine predložila proširenu univerzalnu definiciju mentalnog zdravlja u smislu „...stanja mentalnog blagostanja koje omogućava ljudima da se nose sa životnim stresovima, ostvare svoje sposobnosti, dobro uče i dobro rade i doprinose svojoj zajednici. Ima intrinzičnu i instrumentalnu vrijednost i sastavni je dio naše dobrobiti. Stanja mentalnog zdravlja uključuju mentalne poremećaje i psihosocijalne smetnje, kao i druga mentalna stanja povezana sa značajnim stresom, oštećenjem funkcionisanja ili rizikom od samopovređivanja.” U dokumentu se dalje navodi da je 2019. godine prijavljeno da 970 miliona ljudi širom svijeta živi s mentalnim poremećajem, pri čemu su anksioznost i depresija najčešći. Stanja mentalnog zdravlja utiču na sve aspekte života i čine šest godina života sa invaliditetom. Ljudi sa teškim mentalnim zdravstvenim problemima umiru deset do dvadeset godina ranije od opće populacije. Postojanje mentalnog zdravlja povećava rizik od samoubistva i kršenja ljudskih prava. Osim toga, ekonomske posljedice stanja mentalnog zdravlja su neuporedive, sa gubicima produktivnosti koji nadmašuju troškove zdravstvene zaštite. Svjetska zdravstvena organizacija je 2024. godine formalno priznala da je ovisnost o digitalnoj tehnologiji postala svjetska prijetnja mentalnom zdravlju i dobrobiti pojedinaca i grupa, posebno mladih. Prekomjerna internetska aktivnost i korištenje interneta dovode do nemogućnosti upravljanja vremenom, energijom i pažnjom tokom dana, te do poremećenih obrazaca spavanja i nesanice tokom noći. Psihološki mehanizmi koji leže u osnovi mnogih načina na koje je ljudska mentalna autonomija oteta, a mentalno zdravlje dovedeno u opasnost ili ugroženo digitalnom tehnologijom i tehnologijom vođenom umjetnom inteligencijom, nisu poznati, ali je moguće, u svjetlu onoga što je ovdje analizitno, sugerirati vjerovatne mehanizme kandidata. Ljubljana/Pariz, 25. februar 2025