KO JE OVDJE MAJMUN Who is a monkey here?
(Aleksandar Knežević)
Kada majmun pojede bananu – nema otpada; kada čovjek pojede bananu – ima otpada. Pa se postavlja ozbiljno pitanje – ko je ovdje majmun? Stvar je u tome što je čovjek pametniji od majmuna i stvorio je svijet gdje je uvedeno zagađivanja zraka, vode i tla, iscrpljivanja prirodnih resursa i preforsirano korištenja tla. Majmuni i druge životinje, biljke, gljive i mikroorganizmi doživljavaju prirodu kao kvalitet. Kada je, na primjer, u Zemljinoj istoriji, bilo došlo do zahlađivanja, životinje su dobile gušću dlaku. A čovjek? On je zatvorio dio prostora i grije ga. Poboljšava kvalitet unutrašnjeg (svog) zraka, pogoršava vanjskog (tuđeg).
Da li živjeti ekonomski ili ekološki
Whether to live economically or ecologically
Nauka koja proučava odnose biljaka, životinja, gljiva i mirkoroganizama u zavisnosti sa okruženjem (tlo, voda, vazduh, zračenja) zove se ekologija. A nauka koja pokušava da objasni ponašanje čovjeka u prirodnom sistemu zove se sociologija. Mada je tu značajnija vještina zvana ekonomija. Ekologija je „zelena“ nauka, a ekonomija „smeđa“ djelatnost. Mada ima pokušaja da se ekonomija zazeleni, naravno ukoliko se pri tome više zaradi.
Održivi razvoj
Kao mjera ozelenjavanja razvoja danas postoji pristup zvan održivi razvoj (sustainable development). Razvoj je održiv ukoliko smo utrošili izvjestan potencijal prirode, a ocjenili da postoji pozitivan efekat, bilo sa aspekta pojedinaca, bilo sa aspekta države. Pri tome, zahtjev je da ostane dovoljno prirodne osnove za najmanje dvije do tri naredne generacije. Ovo znači da održivi razvoj, današnji aktuelni pristup, nije održiv. Niti će ikada biti!
Ovo prednje nije kritika ekonomije, nego realnost odnosa priroda – društvo. A priroda se pretjerano ne sekira. Kada čovjek uništi prirodnu osnovu na kojoj se nalazi, a time i sebe, ona će krenuti ponovo. Jednočeliski organizmi, višećelijski - mikroorganizami, gljive, biljke i životinje, sve dok se ponovo ne pojavi biće koje će sebe nazvati Pametni Čovjek Drugi (Homo Sapiens Secundus). I tako pet do šest puta dok sunce zraći energiju.
Vratimo se na pitanje banane
Može li se aktuelno pitanje diskrepancije banane na liniji eko(l) – eko(n) riješiti u okviru društvenog sistema. Da se kora banane iskoristi kao prirodno đubrivo. Ne može, jer je ona zaštićena/zagađena sredstvom protiv truljenja. A možemo li da izbjegnemo korištenje tog sredstva. A onda će biti manje banana za prodaju, manje za jelo, manja zarada.
Treba znati:
Okolinski problemi se ne mogu rješavati
ekološkim principima. Mogu jedino metodama nauke
sociologija, odnosno njene grane
socijalna ekologija, ukoliko bi se ta grana u pravom smjeru razvijala.
