SRBIJA 2025:

KAKO SRBIJA MOŽE DA IZAĐE IZ POSTOJEĆE SITUACIJE

SERBIA 2025:

HOW CAN SERBIA OVERCOME CURRENT  SITUATION


                                                            

Republika Srbija prolazi kroz turbulentan period svog društvenopolitičkog razvoja. Nakon pada nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1.novembra 2024. godine započeo je period intenzivnih studentskih protesta i blokada rada visokoškolskih ustanova u Srbiji. Ne odvija se nastava što je dovelo do sveopšte blokade rada univerziteta. Specifičnost studentskih protesta je da nemaju prepoznatljive studentske lidere nego se sve dešava sa određenom dozom društvene mimikrije, koja upućuje na postojanje nekoga vodstva koje daljinski upravlja protestima. To je dovelo do radoznalosti građana prema samim organizatorima protesta sa pitanjem ko zaista stoji iza studentskih protesta u Srbiji. Studenti su to pravdali nekim svojim razlozima kako bi navodno izbjegli eventualnu represiju od strane vlasti, dok je na drugoj strani javnost u Srbiji započela izražavati začuđenost čak i sumnju o stvarnim organizatorima protesta.
 

Potreba za sveopštim društvenim dijalogom i dogovorom u Srbiji

Društvo u Srbiji je prošlo kroz brojne tranzicione faze, od rata i sankcija, preko promjene režima, do pokušaja dodatne demokratizacije. Dijalog predstavlja ključni instrument za postizanje društvene kohezije, prevazilaženje polarizacija i izgradnju održivih demokratskih institucija. Srbija se danas suočava s dubokim političkim podjelama, erozijom povjerenja u institucije, tenzijama u vezi sa identitetom, regionalnim pitanjima i evropskim integracijama, hitno joj je potreban sveopšti društveni dijalog i dogovor. 

Predsjednik Srbije
Aleksandar Vučić (SNS) razumio je poruku studenata i potrebu za promjenama i nedavno je pozvao „sve one koji drugačije misle“ da na svim nivoima krenu da razgovaraju, dogovaraju se i nađu što više zajedničkih imenitelja.

Analitičari smatraju, da je usprkos napetostima, ličnim animozitetima i polarizaciji potrebno uspostaviti dijalog kako bi se postigao unutrašnji konsenzus o ključnim pitanjima za budućnost države i izlazak iz postojeće situacije. Politička pitanja treba rješavati na drugom mjestu, a na fakultetima odnosno univerzitetima treba da se odvija nastava i stiče znanje. Trenutno optimalno rješenje u postojećim okolnostima je odvijanje on line nastave gdje je to moguće.
 

Opasne igre oko Srbije

Srbija se nalazi u složenoj i potencijalno opasnoj poziciji. U pitanju je klasična „geopolitička šahovska tabla“ gdje se velike sile nadmeću za uticaj, a lokalni akteri — kako vlast tako i opozicija — koriste vanjskopolitičke teme za unutrašnju legitimaciju. Opasnost dolazi iz mogućnosti pogrešnog koraka koji bi doveo do eskalacije, bilo u vezi sa Kosovom, Bosnom i Hercegovinom ili međunarodnim (re)pozicioniranjem. Obojena revolucija je počela dosta ranije sa ekonomskim prosperitetom Srbije i pripremom tzv. spavača koji se aktiviraju kada to zatreba. Ekonomsko osnaživanje Srbije ne odgovara jednom dijelu krugova na Zapadu i na Istoku.

Srbija se nalazi pod pritiscima zbog nekoliko pitanja:

● pritisci Zapada oko Kosova

● geopolitičko p(r)ovlačenje Srbije između Istoka i Zapada ● Bosna i Hercegovina i Republika Srpska

● vojne vježbe, naoružavanje i obavještajne igre

● unutrašnji faktori ranjivosti (studentski protesti).

Analitičari upozoravaju na pojačanu prisutnost stranih obavještajnih službi u Srbiji kako ruskih, tako i zapadnih — s ciljem uticanja na javno mnijenje i političke odluke. Rukopis pojedinih stranih obavještajnih službi prepoznat je i kod organizacije studentskih protesta. Iako je Srbija prije nekoliko godina doživjela upad u sigurnosno-obavještajni i odbrambeni sistem uspjela je konsolidirati svoje službe, u međuvremenu su se pojavili novi izazovi koji traže nove odgovore. Iskorištavanje trenutka kroz stvaranje trajnih partnerstava u susjedstvu i povećano investiranje u prijateljstva u regionu je put za budućnost Srbije.
 

Greške opozicije u Srbiji

Greške opozicije u Srbiji su višeslojne i uglavnom se ponavljaju kroz različite cikluse i aktere. Iako opozicija u Srbiji ima pojedine realne argumente protiv vlasti njena nesposobnost da ozbiljno ugrozi poziciju vlasti proizilazi iz njenih unutrašnjih slabosti. 

Najvažnije greške opozicije u Srbiji:

● hronična nejedinstvenost (fragmentacija, lične sujete, nepovjerenje i saradnja sa vlastima)

● nedostatak jasne vizije (bez stvarne alternative kako drugačije i bez novih lica)

● nejasna vanjska politika

● ekonomija i socijalna politika bez dubinske analize i konkretnih rešenja

● Beograd-centrizam (ignoriranje ostatka Srbije, nerazumijevanje konzervativnog biračkog tijela)

● slaba organizacija na terenu (neaktivne lokalne strukture, nespremnost za vanredne izbore)

● zavisnost od vanjskog legitimiteta (umjesto građenja domaće političke snage, opozicija traži legitimitet izvana, što birači često doživljavaju kao slabost ili „rad za strane interese“ što većina birača ne prihvata)

● populizam bez utemeljenja (igranje na emocije bez strategije, bojkoti bez efekta)

● gubitak povjerenja kod građana (elitizam putem salonske demokratije, narativ „svi su isti“, jer građani smatraju da opozicija ne nudi moralno i programski drugačiju alternativu).

Analitičari smatraju, da je krucijalna greška opozicije što su svu pažnju i aktivnosti usmjerili na rušenje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, koji je uvjerljivo najpopularniji političar u Srbiji pored svih izazova koje Srbija ima na vanjskom i unutrašnjem planu i tzv. lični problem i čija se popularnost kreće oko 60%, dok njegova Srpska napredna stranka (SNS) ima daleko niži rejting. Opozicija nije ponudila druga rješenja što ne iznenađuje, jer su na čelu opozicije uglavnom stari istrošeni političari već poznati građanima Srbije bez novih lica. Studentski protesti su također usmjereni na Aleksandra Vučića zajedno sa dijelom stranog faktora i doveli su do toga da je Vučićeva pozicija stabilna, a uništena je opozicija. Tako su studentski protesti uništili opoziciju, koja bi trebala vršiti nadzornu funkciju vlasti. Opozicija je generalno protiv članstva Srbije u NATO-u, dok studentski protesti nisu nikada javno podržali evropske integracije odnosno članstvo Srbije u EU. 

Kreditni rejting, strane direktne investicije i EXPO 2027

Kreditni rejting, strane direktne investicije (SDI) i EXPO 2027 predstavljaju ključne tačke na kojima se gradi ekonomski narativ vlasti u Srbiji.

Srbija je ostvarila značajan napredak u makroekonomskoj stabilnosti, ali uz stalnu napomenu o političkim rizicima, nezavisnosti institucija i vanjsko-političkoj nepredvidivosti. Povećana je fiskalna disciplina, devizne rezerve su stabilne, inflacija pod kontrolom, neophodne su reforme poreske uprave i javnih finansija. Potrebno je poboljšati javna upravu i pravosuđe, smanjiti zavisnost od nekoliko velikih investitora te raditi na unapređenju razvoja domaće privrede i povećanju produktivnosti.

Srbija privlači najveći broj SDI na Zapadnom Balkanu oko šest milijardi eura godišnje. Najviše investicija dolazi iz država EU, Kine, UAE i Turske. Dolazi do otvaranja  novih radnih mjesta, transfera tehnologija i pozicioniranja Srbije kao „regionalnog čvorišta“.

Potrebno je preispitati sistem subvencija, sistemski smanjivati low-cost ekonomiju, raditi na unapređenju ekologije, strane investitore integrirati sa domaćom ekonomijom i unaprijediti razvoj privatnog sektora i povećati njegovu profitabilnost. Uvođenjem SEPA platnog naloga Srbija će u narednih 10 godina ostvariti pola milijarde ušteda. Rezerve zlata su skoro 50 tona, što predstavlja veliki uspjeh za Srbiju.

Specijalna međunarodna izložba EXPO 2027 predstavlja najveći ekonomski odgađaj u modernoj historiji Srbije uz najavljeno učešće preko 14o država, koja predstavlja razvojnu šansu za Srbiju ali i za region. Najavljeno je ulaganje od 12 milijardi eura. EXPO 2027 je tematski fokusiran na „Igraj za čovječanstvo: Sport i muzika za sve“ (Play for Humanity: Sport and Music for All).

EXPO 2027 predstavlja veliki podsticaj građevinskom sektoru, promociji Beograda, Srbije i regiona u globalnim okvirima i unapređenje infrastrukture (putevi, željeznica, hoteli, metro…).

Ministar finansija Srbije
Siniša Mali izjavio je: „EXPO 2027 je naša najveća razvojna šansa ikada. Očekujemo preko 3-4 miliona posjetilaca. U Surčinu gradimo potpuno jedan novi mali grad. Kada sve završimo, a završit ćemo na vrijeme i po planu, tek od 2027. nama se otvaraju nove perspektive rasta i razvoja. Od 2028. otvaramo perspektive novog investicionog plana“.

Srbija treba nastaviti sa institucionalnim reformama, transparentnom upravljanju javnim novcem i implementacijom dugoročne strategije razvoja zasnovane na znanju i inovacijama što će povećati prepoznavanost i atraktivnost Srbije u širem međunarodnom prostoru.
 

Investicije UAE dokaz povjerenja u stabilnost i razvojni potencijal Srbije

Investicije Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) u Srbiji predstavljaju snažan dokaz povjerenja u stabilnost i razvojni potencijal zemalja poput Srbije. UAE kroz strateške investicije doprinose ubrzanom ekonomskom rastu i jačanju regionalne saradnje.

Srbija pod vodstvom predsednika Aleksandra Vučića predstavlja izvanredan primjer uspješnog modela privlačenja stranih direktnih investicija i transformacije ekonomije. Od 2014. godine, kada je Vučić izabran za premijera, njegovo odlučno, vizionarsko i odgovorno liderstvo stvorilo je stabilan, transparentan i poslovno prijateljski ambijent koji investitorima pruža sigurnost i povjerenje.

Posebno je važno istaći duboko poštovanje i prijateljstvo koje postoji između predsjednika Vučića i šejka
Mohammed bin Zayed Al Nahyana, predsjednika UAE, što dodatno osnažuje bilateralne odnose i otvara vrata za nove investicije i saradnju. Aleksandar Vučić uživa ugled i poštovanje širom svijeta, što Srbiji donosi dodatnu sigurnost kao pouzdanom partneru u globalnim ekonomskim tokovima.

Srbija je postala najatraktivnija destinacija za ulaganja u regionu, što potvrđuju sve veće investicije iz UAE i drugih globalnih partnera. Ovaj uspjeh jasno pokazuje koliko je važna jasna vizija, odgovorno rukovođenje i sinergija između domaćih politika i međunarodnih investicija za ostvarenje održivog ekonomskog razvoja i stabilnosti.
 

Kako Srbija može da izađe iz postojeće situacije?

Srbija ima potencijala da izađe iz postojeće situacije vođenjem strukturnog dijaloga ključnih aktera u društvu i državi. Da bi Srbija izašla iz postojeće situacije potrebno je raditi na:

● obnovi institucija i vladavine prava (reforma pravosuđa, jačanje nezavisnih tijela, profesionalizacija javne uprave)

● povećanju održivih ekonomskih modela  

● jačanju vanjskopolitičkog pozicioniranja

● trajno rješavanje otvorenih pitanja

● demokratizacija medijskog prostora i

● kultura, obrazovanje i društvene vrijednosti.

Vlada Srbije mora insistirati na reformskom kursu uz postizanje konsenzusa oko nacionalne strategije razvoja uz učešće stručne javnosti, akademske zajednice i civilnog društva u reformama. Srbija mora da izgradi unutrašnju stabilnost, institucionalni integritet i ekonomski model zasnovan na znanju i istraživanjima. To, prije svega, znači dubinsku i suštinsku promjenu sistema.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u vezi parlamentarnih izbora izjavio: „Oni (koji protestuju) su pitali kada će biti izbora. Izbori će biti ili krajem iduće godine ili početkom 2027. To je to. Imali smo izbore pre godinu dana i sada se pripremamo za specijalizovani EXPO 2027“.

Analitičari smatraju, da je potrebno intenzivno raditi na članstvu Srbije u EU čemu će doprinijeti otvaranje III. klastera pregovora sa EU, a Srbija ima sve potencijale da ostane „motor“ evropskih integracija na Zapadnom Balkanu i da pregovore o članstvu sa EU zaključi 2027.godine, koja predstavlja prelomnu godinu u modernom društvenopolitičkom i ekonomskom razvoju Srbije. Zbog toga je potrebno intenzivirati pomoć Srbiji da u što u kraćem vremenu bude primljena u EU uz ispunjanje svih postavljenih zahtjeva i  standarda EU.

IFIMES

Ljubljana/Washington/Bruxelles/Beograd, 18. juni 2025

 

The Republic of Serbia is undergoing a turbulent phase in its socio-political development. The collapse of the canopy at the Novi Sad railway station on 1 November 2024 marked the beginning of a wave of student protests and the blockade of higher education institutions across the country. Classes have been suspended, effectively leading to a complete shutdown of universities. A distinctive feature of these protests is the absence of recognisable student leaders; instead, everything unfolds with a certain degree of social mimicry, suggesting the presence of a leadership structure remotely coordinating the movement. This has sparked public curiosity about who is truly behind the protests. Students have justified their anonymity by citing fears of potential government reprisals. Meanwhile, the Serbian public has grown increasingly perplexed, with some even expressing doubt about the true forces driving the protests.
 

The need for broad-based dialogue and social agreement in Serbia


Serbian society has undergone numerous transitional phases—from war and sanctions, to regime change and efforts toward deeper democratisation. Dialogue serves as a critical instrument for achieving social cohesion, overcoming polarisation, and building sustainable democratic institutions. Today, Serbia faces profound political divisions, erosion of trust in institutions, tensions related to identity, regional issues, and European integration. What the country urgently needs is a comprehensive social dialogue and national agreement.

President of Serbia Aleksandar Vučić (SNS) has acknowledged the students’ message and the need for change, and recently invited “all those who think differently” to engage in dialogue at all levels, negotiate and identify common ground wherever possible.

Analysts believe that, despite tensions, personal animosities, and polarisation, establishing dialogue remains essential to achieving domestic consensus on key issues affecting the nation's future and overcoming the current situation. Political matters should be addressed elsewhere, while universities and faculties must remain spaces for teaching and learning. Under the current circumstances, online classes appear to be the most practical solution wherever feasible.
 

Dangerous games surrounding Serbia

Serbia finds itself in a complex and potentially volatile position. This is a classic case of the “geopolitical chessboard” where major powers vie for influence, while local actors—both government and opposition—leverage foreign policy issues to bolster their domestic legitimacy. The danger lies in the possibility of a misstep that could lead to escalation—whether over Kosovo, Bosnia and Herzegovina, or Serbia’s international (re)positioning. The groundwork for a so-called "colour revolution" was laid much earlier, coinciding with Serbia’s economic growth and the positioning of so-called “sleepers” ready to be activated when needed. The country’s growing economic strength appears to be unwelcome in certain circles—both in the West and the East.

Serbia is under pressure on several fronts:

● Western pressure over Kosovo

● Geopolitical tug-of-war between East and West

● Bosnia and Herzegovina and Republika Srpska

● Military exercises, arms buildup, and intelligence operations

● Internal vulnerabilities (student protests).

Analysts warn of the growing presence of foreign intelligence agencies in Serbia—both Russian and Western—aimed at influencing public opinion and political decision-making. The involvement of certain foreign intelligence agencies has also been identified in the organisation of student protests. Although Serbia suffered a breach of its security, intelligence, and defence systems several years ago, it has since managed to consolidate its services. However, new challenges have since emerged that require new responses. Serbia’s future depends on seizing the moment by forging lasting partnerships with neighbouring countries and deepening strategic investments in regional ties—laying the groundwork for long-term progress.

 Mistakes of the opposition in Serbia

The mistakes of the opposition in Serbia are multi-layered and mostly repeated through different cycles and actors. Although the opposition in Serbia has some realistic arguments against the government, its inability to seriously threaten the government's position stems from its internal weaknesses.

 The most important mistakes of the opposition in Serbia:

● chronic disunity (fragmentation, personal vanity, distrust and cooperation with the authorities)

● lack of a clear vision (no real alternative, how else and without new faces)

● unclear foreign policy

● economy and social policy without in-depth analysis and concrete solutions

● Belgrade-centrism (ignoring the rest of Serbia, misunderstanding of the conservative electorate)

● weak organization on the ground (inactive local structures, unpreparedness for early elections)

● dependence on external legitimacy (instead of building domestic political power, the opposition seeks legitimacy from outside, which voters often perceive as weakness or "working for foreign interests", which most voters do not accept)

● populism without foundation (playing on emotions without a strategy, boycotts without effect) ● loss of trust among citizens (elitism through salon democracy, the narrative "everyone is the same", because citizens believe that the opposition does not offer a morally and programmatically different alternative).

 Analysts believe that the crucial mistake of the opposition is that they focused all their attention and activities on the overthrow of Serbian President Aleksandar Vučić, who is arguably the most popular politician in Serbia, despite all the challenges that Serbia faces on the external and internal fronts and the so-called personal problem and whose popularity is around 60%, while his Serbian Progressive Party (SNS) has a much lower rating. The opposition did not offer other solutions, which is not surprising, because the opposition is mostly led by old, worn-out politicians already known to the citizens of Serbia, without any new faces. The student protests are also aimed at Aleksandar Vučić, along with part of the foreign factor, and have led to the fact that Vučić's position is stable, and the opposition has been destroyed. Thus, the student protests have destroyed the opposition, which should perform the supervisory function of the government. The opposition is generally against Serbia's membership in NATO, while the student protests have never publicly supported European integration or Serbia's membership in the EU.

 Credit rating, foreign direct investment, and EXPO 2027

Credit rating, foreign direct investment (FDI), and the upcoming EXPO 2027 form the core pillars of the Serbian government’s economic narrative.

The country has achieved notable progress in macroeconomic stability, albeit amid ongoing concerns about political risks, institutional independence, and the unpredictability of its foreign policy. Fiscal discipline has improved, foreign currency reserves are stable, and inflation is under control, but reforms in tax administration and public finances remain necessary. Improving public administration and the judiciary, reducing reliance on a handful of major investors, and boosting domestic economic development and productivity are all critical next steps.

Serbia attracts more foreign direct investment than any other country in the Western Balkans, drawing around six billion euros annually. Most investments come from EU member states, China, the UAE, and Turkey. This inflow has contributed to job creation, technology transfers, and Serbia’s positioning as a regional hub.

There is a need to review the subsidy system, systematically move away from a low-cost economic model, improve environmental standards, more effectively integrate foreign investors with the domestic economy, and enhance the development and profitability of the private sector. With the introduction of SEPA payment orders, Serbia is expected to generate savings of half a billion euros over the next decade.  Gold reserves currently stand at nearly 50 tonnes, representing a major success for Serbia.

The specialised international exhibition EXPO 2027 is set to be the largest economic event in Serbia’s modern history, with participation from over 140 countries already confirmed. It represents a development opportunity not only for Serbia but for the wider region as well.  Planned investments amount to 12 billion euros. The official theme of EXPO 2027 is “Play for Humanity: Sport and Music for All.

EXPO 2027 is expected to provide a major boost to the construction sector, raise the international profile of Belgrade, Serbia, and the region on the global stage, and drive significant infrastructure improvements, including roads, railways, hotels, and the metro system.

Serbia’s Minister of Finance, Siniša Mali, stated: “EXPO 2027 is our greatest development opportunity ever. We expect over 3 to 4 million visitors. In Surčin, we are building an entirely new small city. Once everything is completed—and it will be completed on time and according to plan—new prospects for growth and development will open up for us starting in 2027. From 2028 onward, we will move forward with a new investment plan.”

Serbia needs to continue with institutional reforms, ensure transparent management of public funds, and implement a long-term development strategy based on knowledge and innovation, which will enhance the country’s visibility and attractiveness in the broader international arena.
 

UAE investments signal confidence in Serbia’s stability and development potential

The United Arab Emirates’ investments in Serbia stand as a strong sign of trust in the stability and growth potential of countries like Serbia. Through strategic investments, the UAE contributes to accelerated economic growth and the strengthening of regional cooperation.

Under the leadership of President Aleksandar Vučić, Serbia stands out as a leading example of a successful model for attracting foreign direct investment that drives economic transformation. Since Vučić assumed the role of Prime Minister in 2014, his decisive, visionary, and responsible leadership has helped create a stable, transparent, and business-friendly environment that inspires confidence among international partners.

It is worth highlighting the deep mutual respect and friendship between President Vučić and Sheikh Mohammed bin Zayed Al Nahyan, President of the UAE, which further reinforces bilateral relations and creates new opportunities for investment and cooperation. Aleksandar Vučić enjoys recognition and respect worldwide, which strengthens Serbia’s position as a trusted partner in global economic affairs.

Serbia has emerged as an attractive investment destination in the region, as evidenced by growing investments from the UAE and other global partners. This success clearly demonstrates the importance of a clear vision, responsible governance, and synergy between domestic policies and international investments in achieving sustainable economic development and stability.
 

How can Serbia overcome the current situation?

Serbia has the potential to move beyond the current situation by fostering structured dialogue involving key actors in society and the state. To successfully emerge from this period, Serbia must focus on:

● restoring institutions and the rule of law (judicial reform, strengthening of independent bodies, professionalising public administration)

● advancing sustainable economic models

● strengthening foreign policy positioning

● resolving outstanding issues on a lasting basis

● democratising the media landscape

● promoting culture, education, and social values.

The Government of Serbia must remain firmly on the reform path while building consensus around a national development strategy, with the active participation of experts, academia, and civil society in the reform process. Serbia needs to establish internal stability, institutional integrity, and an economic model based on knowledge and research. Above all, this implies a deep and fundamental transformation of the system.

Commenting on the timing of the next parliamentary elections, President Aleksandar Vučić stated: “They [the protesters] asked when the elections would be held. The elections will take place either at the end of next year or at the beginning of 2027. That’s it. We had elections just a year ago, and now we are preparing for the Specialised Expo 2027.”

Analysts argue that Serbia must step up its efforts toward EU membership, with the opening of Cluster III in the accession negotiations expected to support that process. Serbia has all the potential to remain the driving force of European integration in the Western Balkans and to conclude accession negotiations with the EU in 2027—a year that represents a turning point in Serbia’s modern socio-political and economic development. Therefore, intensified support is needed to facilitate Serbia’s EU accession within the shortest possible timeframe, provided all EU requirements and standards are met.


IFIMES

Ljubljana/Washington/Bruxelles/Belgrade, 19 June 2025

Popularni postovi s ovog bloga

MALA ŠKOLA KULTURE I SUBKULTURE GOVORA

JAVNO PRIZNAJEM - JA SAM JEDAN OD ODGOVORNIH ZA RASPAD JUGOSLAVIJE

BOSANSTVO JE BUDUĆNOST BOSNE

FEDERALNA ELEKTRO DEMOKRATIJA JEDNAKO VEĆI RAČUNI ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU