Elementi organiziranog kriminala i korištenje mreže Haqqani
u Afganistanu i Pakistanu i zapadna balkanska ruta
Organizirani
kriminal je historijski bilo teško definirati i razumjeti kao fenomen.
Međunarodno zakonodavstvo i politika se bore da obuhvate sve aspekte
nestabilnosti koji olakšavaju rast mreža organiziranog kriminala . Početne definicije formirane nakon što su SAD uvele zabranu alkohola
sažele su ove mreže jednostavno kao uključene u kriminalne aktivnosti, što je doprinijelo rastućem pozivu da država istraži kriminalne
radnje i odgovori pristupom krivičnog pravosuđa protiv podzemlja kako bi se
borila protiv njegovog utjecaja na obične građane. Međutim, ovo možda nije
najefikasniji način za razumijevanje teme ili rješenja. Von Lampe tvrdi da
kategorizacija organiziranog kriminala na osnovu pojedinačnih radnji samih
kriminalaca, poput provala i otmica, neće uspjeti da ilustrira organizacioni
aspekt ovih mreža i ulogu koju društvene hijerarhije poput srodstva igraju u
dugovječnosti, održavanju i ukupnom uspjehu. Kao što je
sugerirano analizom Palermskog protokola UN-a iz 2000. godine, saradnja i
zavjera su ključne za dugovječnost ovih mreža. Usklađivanje kriminalnih
aktivnosti s konceptom organiziranog kriminala omogućava direktnu
intervenciju države putem kriminalizacije i pokušaja rješavanja problema, uz
minimiziranje dvosmislenosti korištenjem zakona za racionalizaciju fenomena.
Von Lampe se slaže da većina protumjera spada u kategoriju odgovora krivičnog
pravosuđa na organizirani kriminal (Von Lampe, 2016). Razumljivo je zašto
mnogi slijede ovaj način razmišljanja kao način razumijevanja organiziranog
kriminala, međutim mnoge originalne teorije zanemarile su uzimanje u obzir
uloge koju legalna i nelegalna tržišta igraju u organiziranom kriminalu, kao
i društvenih, političkih i emocionalnih faktora, koji omogućavaju ovim
grupama da prelaze s jednog na drugo, a ponekad i nazad. Ova studija
različitih aspekata organiziranog kriminala bit će prikazana kroz analizu
mreže Haqqani, islamske terorističke grupe koja upravlja i kontrolira
trgovinu opijumom i heroinom, počevši od centralne Azije i šireći se na zapad
prema Africi, a na kraju i prema Evropi.
Srodstvo potiče rast mreža organiziranog kriminala
Tokom
konferencije američkih organa za provođenje zakona u Oyster Bayu 1965.
godine, nakon atentata na JFK-a, organizirani kriminal je definiran kao
„proizvod samoprodužavajuće kriminalne zavjere s ciljem izvlačenja
prekomjernih profita iz našeg društva na bilo koji način, pošten ili
nepošten, legalan ili nelegalan. Usprkos promjenama u osoblju, zavjerenički
entitet nastavlja postojati“. Ovo je osporilo originalni
narativ koji se fokusirao na kriminal kao kriminalni posao s jedinim fokusom
na pojedinačne kriminalne činove i počelo je ilustrirati mješavinu koja se
počela pojavljivati između gornjeg i podzemlja (Von Lampe 2016). Uključivanje
jezika kao što je „zavjera“ počinje opisivati korupciju već postojećih
sistema kako bi se održao i proširio doseg moći u društvima koja su
infiltrirana, bilo da su transnacionalna, državna ili međunarodna. Ova
zavjera se dalje razrađuje i promovira kroz društvene faktore poput srodstva,
socijalizacije i hijerarhije, što će tvrditi sociolozi i kriminolozi i u Velikoj
Britaniji i u SAD-u kao odgovor na različite vrste i modele organiziranog
kriminala.
Ovo razumijevanje dalje je razvio sociolog Donald Cressey koji
je govorio o „društvenom sistemu, organizaciji koja je relacijski dizajnirana
da maksimizira profit obavljanjem ilegalnih usluga i pružanjem zakonski
zabranjenih proizvoda koje traži šire društvo u kojem [oni] žive“. On
nastavlja: „oni dodjeljuju određene zadatke određenim članovima, ograničavaju
ulaz i utiču na pravila uspostavljena za njihovo održavanje i opstanak“. Cressyjeva definicija se najotvorenije primjenjuje na koncept
sindikalnog kriminala, što se najbolje vidi u primjerima poput Cosa Nostre,
gdje postoji dobro definirana hijerarhija s temeljnim pravilima i ciljevima koji
određuju njihovo ponašanje i srodstvo. Srodstvo se može uključiti kao faktor
koji potiče rast ovih mreža u državama i društvima, definiranim kao, ali ne
ograničavajući se na, „krvne veze, izmišljeni kumovi i afinitetne veze“, što
dodatno ilustrira socijaliziranu prirodu mreža organiziranog kriminala i
odnosa koji se grade između pojedinaca kako bi se one održale.
Ovo potvrđuje i Von Lampeov osvrt na UNODC koji je
definirao pet vrsta hijerarhija, prvenstveno na osnovu njihovog nivoa
razvoja, ali u slučaju Cosa Nostre vidimo standardnu hijerarhiju ili grupu sa
centraliziranom strukturom autoriteta i „snažnim internim sistemima
discipline“. Write tvrdi da svaki učesnik ima jasnu i
specifičnu ulogu u postizanju svojih kolektivnih ciljeva, koje određuju oni
na vrhu hijerarhije i njihov odnos prema rukovodstvu.
Hijerarhije unutar mreža organiziranog kriminala oslanjaju se na društvenu
prirodu organiziranog kriminala i dodatno podržavaju njegovu definiciju ovog
dinamičnog sistema, podržanog zajednicama i kulturama.
Organiziranom kriminalu potreban uspostavljen finansijski
sistem
Mreže
bandi se često smatraju odvojenim kada se organizirani kriminal promatra od
sindikalnog modela koji se u velikoj mjeri oslanja na hijerarhije, gdje je
fokus na delinkvenciji i rastu kolektivne aktivnosti (Write, 2013). Međutim,
oni se mogu smatrati i klijentima i pokroviteljima unutar podzemlja, koje se
javlja kao mreža organiziranog kriminala kombinacijom predatorskog
udruživanja ljudi uključenih u nasilje i imovinski kriminal te posljedica
urbanizacije i siromaštva u velikim gradovima, a više se fokusiraju na
delinkvenciju mladih. Riis i Thrasher, obojica danski naučnici,
koji su analizirali ulične bande u Velikoj Britaniji, tvrdili su da je
pridruživanje mlade [osobe] bandi prirodan ishod života u sirotinjskim
četvrtima i da se krivična djela najvjerovatnije razvijaju u propadajućim
naseljima s promjenjivim stanovništvom. Kao što Write ističe kroz Youngovo
proširenje ove teme krajem devedesetih, mnogi mladi ljudi se ne bi
pridruživali bandama da društveni uslovi dozvoljavaju da to nije potrebno. U ovim studijama o bandama spominje se regionalnost, spominjući
termine poput urbanizacije, poput sirotinjskih četvrti, koji skreću pažnju na
ulogu koju fizička lokacija igra u razvoju bandi. Socijalna isključenost iz
fizičke zajednice može se smatrati faktorom poticaja ili pokretačkom snagom
za pojedince koji su podložni organiziranom kriminalu, pri čemu neki traže
zajednicu, a drugi šansu za bolji život. Cressy, Young, Riss i Thatcher
istakli su različite okolnosti u kojima srodstvo i društveni faktori utiču na
razvoj organiziranog kriminala privlačeći pojedinačne aktere koji su možda
članovi takozvane promjenjive populacije, koja dolazi iz područja kojima
nedostaje kontinuirani razvoj i resursi za daljnji lični razvoj.
Write pripisuje Smithu zasluge za uspostavljanje veze između legalnog i
ilegalnog tržišta. Kroz istraživanje Skolnicka i saradnika o
uličnim bandama uključenim u regionalne mreže droge, on je tvrdio da je
oprezno obrazloženje povezano sa svim transakcijama, slično kao i na legalnom
tržištu. Primjenjujući obrazloženje koje se koristi u legalnom
poslovanju i trgovini, organizirani kriminal se može promatrati kao mreže
pokrovitelja/klijenata koje provode niz legalnih i ilegalnih aktivnosti kako
bi povećale i održale moć i bogatstvo. Klijenti uključuju lokalne i
nacionalne političare, vladine zvaničnike i ljude koji se bave legitimnim
poslovima, aktere koji postoje na različitim nivoima društva koji rade
zajedno unutar mreže aktivnosti, kasnije podijeljenih u dvije odvojene
kategorije aktivnosti. Identificirane 2000. godine tokom
Konvencije Ujedinjenih nacija protiv transnacionalnog organiziranog kriminala, poznate i kao Palermo protokol, osamnaest aktivnosti je
podijeljeno u dvije kategorije, primarne i omogućavajuće, i navedene kao one
koje doprinose globalnom organiziranom kriminalu. Omogućavajuće aktivnosti,
poput korupcije službenika, mogu se u ovom kontekstu shvatiti kao radnje koje
olakšavaju razmjenu nelegalnih usluga i robe i omogućavaju mrežama
organiziranog kriminala da nastave s radom. Primarne aktivnosti opisane su
kao same radnje koje mreža omogućava radi društvene, ekonomske ili političke
koristi, kao što je gore navedeno, poput trgovine drogom, naručena ubistva
itd. Stepen i kategorija koristi, bilo da je riječ o
društvenoj, političkoj, ekonomskoj ili sve tri, mogu se odrediti na osnovu
specifične vrste grupa o kojima je riječ. Organizirani kriminal zahtijeva
uspostavljene finansijske sisteme da bi efikasno funkcionirao, često počevši
s ilegalnim aktivnostima i polako se uzdižući do viših pozicija moći putem
korupcije.
Haqqani kao dio mreže međunarodnog organiziranog kriminala
Ovi
koncepti su najbolje ilustrirani kroz mrežu Haqqani,
afganistansko-pakistansku kriminalnu grupu koja se došla na vlast tokom
afganistansko-sovjetskih ratova i ostala relevantna s
obzirom na navodnu povezanost s bombaškim napadom na Abby Gate tokom
evakuacije 2021. godine. Iako se građanski ratovi i rat više ne svrstava pod
okrilje organiziranog kriminala usprkos početnim povezanostima , mreža Haqqani je uspjela finansirati i održavati svoju mrežu i moć
kontrolirajući međunarodne rute krijumčarenja heroina kontrolirajući izvor
proizvoda, maka (Peters, 2012). Afganistan, zemlja bez izlaza na more koja se
često naziva "srcem Azije", također se može nazvati "srcem
trgovine opijumom". UNODC je 2022. godine procijenio da je prihod od
uzgoja opijumskog maka jednak 29% vrijednosti cijelog poljoprivrednog sektora
zemlje . Na nivou domaćinstava, ranija istraživanja UNODC-a su
dosljedno otkrivala da prihod od uzgoja opijumskog maka predstavlja do
polovine prosječnog prihoda domaćinstava koja uzgajaju opijumski mak. Opijum
se koristi i na legalnim i na ilegalnim tržištima, a glavni je proizvod koji
se nalazi u morfiju, legalnom lijeku koji propisuju medicinski stručnjaci
protiv bolova, kao i u heroinu, ilegalnoj drogi s preko 30
miliona korisnika širom svijeta, a heroin ostaje najpopularniji ilegalni
opijat na tržištu u Evropi (EUDA). Heroin je naveden kao droga klase A u
Velikoj Britaniji (NI Direct) zajedno s kokainom, ekstazijem i LSD-om, što
dokazuje da već postoji definirano i uspostavljeno tržište za krijumčare i
kriminalne mreže koje mogu snabdijevati i graditi. Trgovina heroinom
izgrađena je na umrežavanju različitih međunarodnih grupa koje se udružuju
kako bi stvorile globalnu mrežu organiziranog kriminala. Tvrdnja o ovoj mreži
uzima u obzir različite aspekte organiziranog kriminala o kojima je ranije
bilo riječi i može se analizirati korištenjem modela bandi i sindikata
organiziranih kriminalnih grupa kako bi se razumjela njihova struktura, kao i
u skladu s ekonomskim, političkim i financijskim ciljevima povezanim sa svim
organiziranim kriminalom.
Stvaranje mreže Haqqani može se povezati s 1990-im, kada je postojala grupa
otpora blisko povezana s mudžahedinskim otporom u borbi protiv Afganistana
pod sovjetskom kontrolom. Iako je lako kategorizirati mrežu Haqqani kao
kriminalnu pobunu ili ustanak koji ne dostiže nivo revolucije, važno je uzeti
u obzir da su mudžahedini i mreža Haqqani primali oružje i sredstva od SAD-a
koja su distribuirana mreži Haqqani putem pakistanskih obavještajnih službi,
kako bi porazili zajedničkog neprijatelja Sovjetski Savez.
Moć mreže Haqqani dodatno se razvijala s porastom podrške koju su dobivali od
islamističkih simpatizera širom svijeta, njihovom
efikasnom mobilizacijom plemena u regiji koja održavaju vlast nad svojom
matičnom regijom Paktiya, koja graniči s Afganistanom i Pakistanom, te globalnim
događajima poput sovjetsko-afganistanskog rata koji su potakli njihov
ideološki utjecaj na ljude. Mreža je koristila tu ideologiju kako bi
unaprijedila ideju o sebi kao društvenim banditima, kao nekome koga država
ali i narod poštuje . Istovremeno stičući povjerenje pojedinaca
kroz potrebu za zaštitom, Peters izvještava o vezama koje ponovo postoje
između legalnih i ilegalnih aktivnosti, budući da je mreža Haqqani osigurala
zdravstvene i bolničke resurse u područjima pod njihovom kontrolom,
stvarajući za sebe svojevrsnu titulu "Robin Hood", uprkos tome što
su mnoge od ovih operacija bile paravan za njihovu trgovinu i distribuciju
zaliha. To štiti njihovu imovinu na legalnom tržištu koje podzemlje često ne
može priuštiti (Von Lampe, 2016), a istovremeno stiče povjerenje civila u
regiji, koji su prisiljeni da se oslanjaju na resurse koje pružaju zbog
nesigurnog okruženja koje stvaraju ilegalne aktivnosti .
Haqqani i Zapadnobalkanska ruta
Kako
je izvijestila Britannica, mreža Haqqani ima dugogodišnje i stalne veze s
poslovnim partnerima u regiji Perzijskog zaljeva (Britannica, 2015), a obje
mreže dijele zajednički ideološki cilj širenja islamskog svijeta koji ima
politički i ekonomski utjecaj. Ovi odnosi djeluju kao omogućavajući aspekt
organiziranog kriminala kako bi se olakšala primarna akcija, trgovina i
krijumčarenje samih ilegalnih roba. Oni mogu dalje proširiti ove odnose,
koristeći luke koje finansiraju UAE u istočnoj Africi. Opijum se sve više
krijumčari iz Afganistana preko Pakistana i Irana, koristeći morske luke u
istočnu Afriku, koristeći pomorsku rutu poznatu kao južna ruta, prije nego
što se prokrijumčari preko južnih i zapadnoevropskih granica . Ovaj izvještaj koji je izradio ENACT napominje da bi pojačano provođenje zakona
moglo biti promjena u riziku korištenja tradicionalnih ruta poput balkanske
rute, gdje se odvijalo krijumčarenje kopnenim putem. Prema izvještaju EUDA-e,
kao i UNODC-a iz 2018. o trgovini afganistanskim opijumom, zbog povećane
stope hapšenja i zapljena putem Zapadnobalkanske rute, obično preko Bugarske
i Turske, smjer se promijenio, kao što se vidi u izvještaju UNODC-a iz 2018.
zbog viznih propisa kroz ovu migracijsku rutu, uz nalaz da većina stranih
državljana uhapšenih tokom trgovačke rute dolazi iz Afrike, s porastom broja
državljana koji dolaze direktno iz Pakistana (UNODC). Kriminalci će
migrirati svoje proizvode u Južnu Afriku, gdje je evropsko tržište izgradilo
stabilnu mrežu, a paketi heroina mogu se poštom slati u Evropu, prvenstveno u
Veliku Britaniju . Ovo preusmjeravanje krijumčarenja se vrši
pažljivim pregovorima između različitih aktera uključenih u mrežu. Pregovori između
ovih aktera koji omogućavaju prenos sredstava odvijaju se na godišnjoj i
polugodišnjoj osnovi kako bi se utvrdilo kako se sredstva dijele. Novac se
kreće između mreže i trgovaca, koristeći pouzdane kurirske službe za manje
iznose i [neformalne] trgovce za međunarodne transfere i veće iznose. Kao što je Write tvrdio, organizirani kriminal će primjenjivati logiku
sličnu legalnim poslovima kako bi maksimizirao svoj tržišni potencijal. Njihov uspjeh može se pripisati kontinuiranom povjerenju i
kontaktima tokom tri decenije, koristeći društvena sredstva za sticanje
finansijske moći. Mreža Haqqani može se kategorizirati slično
mrežama mafijaškog tipa ili sindikalnom kriminalu putem kojeg pregovori i
saradnja između aktera omogućavaju postizanje krajnjeg cilja. Oni balansiraju
između omogućavajućih i primarnih aktivnosti, poput korupcije unutar vlade
kako bi se omogućilo krijumčarenje preko granice, kako bi poštovali ravnotežu
moći koja omogućava funkcioniranje trgovine i uvijek će nastojati
maksimizirati profit.
Nakon godina sukoba unutar pogranične regije u vezi s distribucijom heroina,
mreža Haqqani uspjela je održati i proširiti svoju moć, te se sada čak
pozicionirala i unutar vlade. Kroz zajedničku ideologiju i
ciljeve, kao i uspješnu ravnotežu omogućavajućih i primarnih aktivnosti koje
povezuju mrežu i s legalnom i s ilegalnom trgovinom opijumom, mreža je
uspjela i nastavit će graditi svoj odnos kako bi održala moć ne samo nad regijom,
već i nad vladom Afganistana, kao i nad svjetskom trgovinom drogom.
Kriminalna grupa se uključuje i u poduzetništvo i u državu, proizvodeći i
distribuirajući opijum kupcima koji će ovaj proizvod pretvoriti u legalan ili
nelegalni proizvod i mogu zaštititi svoj novac putem legalnih preduzeća poput
bolnica i zdravstvenih klinika, stvarajući tako osjećaj ovisnosti i
nesigurnosti unutar ovih okruženja što dodatno učvršćuje njihovu moć i
kontrolu i ograničava otpor prema njihovom tržištu. Mreža Haqqani pruža
konciznu sliku o tome kako mreže organiziranog kriminala postoje izvan okvira
kriminalnog poslovanja, već i kako koriste srodstvo,
manipulaciju tržištem i prisilu u nesigurnim i nestabilnim okruženjima kako
bi doprinijele svom širenju i rastu kao dominantne sile u regiji.
|
|
The elements of organised crime and using the Haqqani
network in Afghanistan and Pakistan and western Balkans route
Organized
crime has been historically difficult to define and understand as a
phenomenon. International legislation and policy struggle to capture all
aspects of instability that facilitate the growth of OC networks. Initial definitions formed after the US states prohibition of alcohol
summarized these networks simply as being in involved the business of
criminal activities, feeding into the growing call for the
state to look into the criminal actions and respond with a criminal justice
approach of the underworld in order to combat its effect on the regular
citizens. However, this may not be the most efficient way to understand the
topic or the solution. Von Lampe argues that categorization of organised
crime based on the individual actions of criminals themselves, such as
burglary, and kidnapping will fail to illustrate the organizational aspect of
these networks and the role social hierarchies such as kinship play in
longevity, maintenance, and overall success. As suggested
through an analysis of the UN Palermo Protocol in 2000, collaboration and
conspiracy is crucial to the longevity of these networks. Aligning criminal
activities with the concept of organized crime permits direct state
intervention through criminalisation and attempts to solve the issues all the
while minimizing ambiguity by using law to rationalize the phenomenon. Von
Lampe agrees that the majority of countermeasures fall in the category of
criminal justice responses to organized crime. It is
understandable as to why many follow this thought process as a way to
understand organized crime, however many original theories neglected to take
into account the role legitimate and illegitimate markets play in organized
crime as well as the social, political and emotional factors that permit
these groups to cross from one to the other and sometimes back. This study of
the different facets of organised crime will be displayed through an analysis
of the Haqqani Network, an Islamic terrorist group operating and controlling
the opium and heroin trade, starting from central Asia and moving out West to
Africa and eventually Europe.
Kinship encourages the growth of organized crime networks
During
the 1965 Oyster Bay conference of American Law Enforcement Agents, following
the JFK assassination, organised crime was defined as “a product of a
self-perpetuating criminal conspiracy to wring exorbitant profits from our
society by any means, fair or foul, illegal or illegal. Despite personnel
changes the conspiratorial entity continues,” This challenged
the original narrative that focused on crime as the business of crime with
the sole focus on individual acts of criminality and began to illustrate the
blend that was beginning to emerge between the over and underworld. Including language such as “conspiracy”, begins to describe the
corruption of already existing systems to maintain and expand the reach of
power in the societies that are infiltrated, whether that be transnational,
statewide or international. This conspiracy is elaborated further and
promoted through social factors such as kinship, socialisation and hierarchy,
as will be argued by sociologists and criminologists in both the UK and USA
in response to different types and models of organised crime.
This understanding was developed further by sociologist Donald Cressey, who referred to the “social system, organization which has
been relationally designed to maximize profits by performing illegal services
and providing legally forbidden products demanded by the broader society
within which [they] live”. He continues, “they allocate certain tasks to
certain members, limit entrance, and influence rules established for their
maintenance and survival,” Cressy’s definition most openly
applies to the concept of syndicate crime, best seen in examples like the
Cosa Nostra where a well-defined hierarchy exists with underlying rules and
goals that determine their behavior and kinship. Kinship can be included as a
factor that promotes the growth of these networks in states and societies,
defined as but not limited to “blood relations, fictional godparents and
affinitive ties”, which further illustrates the socialized nature of
organised crime networks and the relationships that are built between
individuals to maintain them. This is support by Von Lampe’s
reference of the UNODC, UNODCdefined five types of
hierarchies, primarily based on their levels of development, but in the case
of the Cosa Nostra, we see a standard hierarchy or a group with a centralized
authority structure and “strong internal systems of discipline.” With members acting as “buffers, soldiers, and buttonmen” ,Write
argues that each participant plays a clear and specific role in achieving
their collective goals determined by those at the top of the hierarchy and
their relationship to the leadership. Hierarchies within organised
crime networks rely on the social nature of organised crime and further
support his definition of this dynamic system that is supported internally
within communities and cultures.
Organized crime needs an established financial system
Gang
networks are often considered separate when looking at organised crime from a
syndicate model which relies heavily on hierarchies, where the focus is on
delinquency and growth of the collective activity. However,
they can be considered both clients and patrons within the underworld,
occurring as an organised crime network by a combination of predatory
association of people involved in violence and property crime and the effects
of urbanization and poverty in major cities and focus more on the delinquency
of youth. It was argued by Riis and Thrasher, both Danish
scholars who analysed street gangs in the UK, that a young [person] joining a
gang was a natural outcome of slum life and crimes are most likely to develop
in deteriorating neighborhoods that had shifting populations. As Write points
out through Young’s expansion on the topic in the late nineties, many young
people would not be joining gangs if social conditions permitted it weren’t
necessary. There are mentions of regionality within these
studies on gangs, mentioning terms such as urbanization such as slums which
call to attention the role that physical location plays in the development of
gangs. Social exclusion from the physical community can be considered a push factor,
or a driving factor to individuals vulnerable to organised crime, some
seeking community and others a chance for a better life. Cressy, Young, Riss
and Thatcher highlighted different circumstances where kinship and social
factors affect the development of organized crime by drawing in individual
actors who are perhaps members of a so-called shifting population, coming
from areas that are lacking continued development and resources to further
personal development.
Write credits Smith for establishing a connection between the legal and
illegal market. Through Skolnick et al.’s research on street
gangs involved in regional drug networks, he argued that cautious rationale
is associated with any and all transactions, similarly to the licit market. Applying rationale used in legal business and commerce,
organised crime can be seen as patron/client networks carrying out a variety
of both licit and illicit activities to increase and maintain power and
wealth. The clients include local and national politicians, officials of
government and people engaged in legitimate businesses, actors existing at
different levels of society working together within a web of activities,
later split into two separate distinct categories of activity.
Identified in 2000 during the United Nations Convention against Transnational
Organized Crime (UNTOC), also known as the Palermo Protocol, eighteen
activities were divided into two categories, primary and enabling, and listed
as contributing to global organised crime. Enabling activities, such as
corruption of officials can be understood in this context as actions that
facilitate the exchange of illicit services and goods and allow the organised
crime networks to continue. Primary activities are described as the actions
themselves facilitated by the network for social, economic, or political gain
as mentioned above, such as drug trafficking, murder for hire, etc. The degree and category of gain being either social, political, economic,
or all three, can be determined based on the specific type groups in
question. Organized crime requires established financial systems to operate
effectively, oftentimes beginning in illicit activity, and slowly rising to
higher positions of power through corruption. Haqqani as part of an international organized crime
network
These
concepts are exemplified best through the Haqqani network, an
Afghan-Pakistani crime group that rose to power during the Afghan soviet wars and remained relevent with alleged association to the Abby
gate bombing during the 2021 evacuation. Even though civil wars and war are
no longer grouped under the umbrella of organised crime despite initial
associations, the Haqqani network was able to fund and
maintain their network and power by controlling international heroin
smuggling routes by controlling the source of the product, the poppy. Afghanistan, a landlocked country often called “the heart of Asia”,
can also be known as the “heart of the opium trade”. It was estimated by the
UNODC in 2022, that the income from opium poppy cultivation was equivalent to
29% of the value of the country’s entire agricultural sector.
At the household level, past UNODC research consistently found that the
income from opium poppy represented up to half of the average income of opium
poppy farming households. Opium is used in both licit and illicit markets,
being the main product found in morphine, a legal medication prescribed by
medical professionals for pain as well as heroin, an illegal
drug with over 30 million users worldwide, and heroin remains Europe's most
popular illicit opiate on the market (EUDA) Heroin is listed as a Class A
drug in the UK (NI Direct) along with cocaine, ecstasy and LSD, proving that
there is a defined and set market already existing for smugglers and crime
networks to supply and build from. The heroin trade is built off of the
networking of different international groups that come together to create a
global organised crime network. The assertion of this network considers the
different aspects of organised crime spoken about previously and can be
analyzed using the gang and syndicate model of organized crime groups to
understand their structure as well as in correspondence with the economic,
political, and financial goals associated with all organized crime.
The creation of the Haqqani Network can be tied back to the 1990s, as a
resistance group closely associated with the Mujahideen resistance to fight
back against the soviet controlled Afghanistan. While it is easy to
categorize the Haqqani network as one of criminal insurgency, or an uprising
that doesn’t reach the level of a revolution, it is important to consider
that the Mujahideen and Haqqani network were receiving weapons and funds from
the US were being distributed to the Haqqani network through the Pakistani
Intelligence services, to defeat the common enemy of the soviet union. The Haqqani network power developed further with the
increase of support they received from Islamist sympathizers across the
world, their efficient mobilization of tribes in the
region maintaining power over their home region Paktiya, which borders
Afghanistan and Pakistan, and global events like the Soviet-Afghan war that
fueled their ideological hold over the people. The network has used that
ideology to further the idea of themselves as social bandits, as someone who
is revered by the state but honored by the people. While
simultaneously earning the trust of the individuals, through a need for
protection, Peters reports on the ties that exist once again between licit
and illicit activities, as the Haqqani network has provided health and
hospital resources in areas under their control, creating somewhat of a
“Robin Hood” title for themselves, despite many of these operations being a
front for their trade and supply distribution. It protects their assets in a
legal market that the underworld cannot often afford activity while simultaneously earning the trust of civilians in the region,
who are forced to rely on the resources provided due to the insecure
environment formed by the illicit activity
Haqqani and the Western Balkan route
As the
Britannica reported, the Haqqani network has long standing and consistent
ties to business partners in the Gulf region, both
networks share a common ideological aim of expanding the Islamic World who
have political and economic sway. These relationships act as the enabling
aspect of organized crime to facilitate the primary action, the trade, and
trafficking of illicit items themselves. They can expand these relationships
further, using UAE-funded ports in Eastern Africa. Opium is increasingly
being trafficked out of Afghanistan through Pakistan and Iran, using sea
ports into eastern Africa, using a maritime route known as the southern
route, before it is trafficked through southern and western European borders, This report produced by ENACT noted Increased law
enforcement could be a change in risk using traditional routes such as the
Balkan route, where land-based smuggling happened. According to the EUDA as
well as the UNODC 2018 report on Afghan Opium trafficking, due to an
increased rate of apprehension and seizures through the Western Balkan Route,
typically trafficking through Bulgaria and Turkey, the direction has shifted
as seen in the UNODC 2018 report due to visa regulations through this
migration route, finding that the majority of foreign nationals apprehended
during the trade route are coming from Africa with a rise in nationals coming
directly from Pakistan (UNODC, 2018). Criminals will migrate their products
to South Africa, where the European market has built up a stable network and
packages of heroin can be sent by post to Europe, primarily in the UK. This redirection of smuggling is crafted through careful
negotiations between different actors involved in the network. Negotiations
occur between these enabling actors on an annual and semi‐annual basis to determine how funds are shared. Money moves
between the network and the traders, using trusted cash couriers for smaller
amounts and [informal] traders for international transfers and larger sums. As Write aserted, organised crime will apply rationale
similar to licit businesses in order to maximize their market potential . Their success can be attributed to continued trust and
contacts over three decades, drawing on social means to gain financial power . The Haqqani network can be categorized similarly to
mafia-style networks or syndicate crime through which negotiation and
cooperation between actors allow an end goal to be met. They balance enabling
and primary activities, such as corruption within the government to permit
smuggling across the border, to respect the power balances that enable the
trade to function and will always seek to maximize profit.
After years of conflict within the border region regarding heroin
distribution, the Haqqani network has been able to maintain and expand their
power, to now even position themselves within the government. Through shared ideology and goals as well as a successful balance of
enabling and primary activities that connect the network both to the licit
and illicit opium trade, the network has been able to and will continue to
build on their relationship to maintain power over not just the region, but
the government of Afghanistan as well as the world drug trade. The crime
group involves themselves in both enterprise and state, by producing and distributing
opium to buyers who will turn this product into either legal or illegal
product and can protect their money through legal enterprises such as
hospitals and health clinics, therefore creating a sense of dependency and
insecurity within these environments that further establishes their power and
control, and limits resistance to their market. The Haqqani network provides
a concise image of how organised crime networks exist outside of being just a
business of crime but how the use kinship, market
manipulation and coercion in insecure and unstable environments to contribute
to their expansion and growth as a dominant power in the region.
|
